gradoviiselabosne


myspace backgrounds
Myspace Backgrounds
   



  

   VELIKA I MALA MJESTA BOSNE I HERCEGOVINE

Poceo bih od Starog Majdana, posto sam tamo rodjen, ili od Sanskog Mosta ali nisam jos skinuo slike sa video kamere

a i ne bih htio da ispadnem egoist.

Pa cu poceti sa bilo kojim bosnaskim gradom.

Za pocetak, nek to bude Sarajevo.

Bit ce to price vecinom iz gradova u kojima sam bio ili prosao kroz njih.


                                   SARAJEVO
Grb Grb Sarajeva

Sarajevo je glavni i najveći grad Bosne i Hercegovine.   
 BašÄćaršija

Lokacija u gradu:
Stari grad - istoÄćni dio Sarajeva
 
Period:
XV stoljeće
 
Kontakt institucija:
Grad Sarajevo

RijeÄć Baš-Äćaršija doslovno znaÄći glavna Äćaršija i oznaÄćava prostor bašÄćaršijskog trga oko sebilja, da bi se kasnije naziv proširio na cijelu današnju Staru sarajevsku Äćašriju.

Formira se polovinom XV stoljeća kao privredni dio novog naselja orijentalnog tipa kojem urbani kostur Äćine objekti podignuti sredstvima Isa-begova vakufa. ÄŒaršija je graÄ‘ena po ugledu na arapski suk, niz prostranih placeva povezanih bezbrojnim spletom uliÄćica.
                                                                                                                                                                                                                 

Brusa Bezistan

Stil:
Islamski
 
Godina izgradnje:
1555. godina
 
Lokacija u gradu:
BašÄćaršija - Stari dio grada
 
Period:
Prva polovina XVI vijeka
 
Namjena:
Maloprodaja
 
Graditelj:
Vezir Rustem-paša

Prvi bezistan sagradio je u prvoj polovici XVI vijeka Mehmed-beg, sin Isabega Ishakovića, uz Kolobara han, koji je 1697. u pohodu Eugena Savojskog izgubio kupole i dobio krov, a 1842. porušen, Gazi Husrev-beg bezistan nastao je u prvopj polovini XVI vijeka a prvi put se u dokumentima spominje 1555.g.

Dug je više od 105 i širok 19,5 m sa 52 dućana, presvoÄ‘en baÄćvastim svodom. U gradnji su uÄćestvovali dubrovaÄćki majstori.

VjeÄćna vatra

Ovaj upeÄćatljivi spomenik smješten u centralnoj sarajevskoj ulici posvećen je oslobodiocima grada u Drugom svjetskom ratu.

O samom Sarajevu gradu

Nalazi se na rijeci Miljacki, desnom pritoku Bosne, u istoÄćnom dijelu sarajevsko zeniÄćke kotline.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                           Prema popisu iz 1991. imao je 429.672, a prema procjeni iz 2003. ima 581.000 stanovnika,                                                                                                                                                                                       

dok podruÄćje metropole grada Sarajeva broji 765.000 stanovnika, ukljuÄćujući tu sve općine Sarajevskog kantona.

Sarajevo je 1984. bilo domaćin XIV. Zimskih Olimpijskih igara, za koje se smatra da su bile najbolje organizirane do tada.

Po posljednjem slu�benom popisu stanovništva iz 1991. godine, podruÄćje Grada Sarajeva u cjelini, pet gradskih općina:                                                                                                                                    

Centar, Ilid�a, Novi Grad, Novo Sarajevo i Stari Grad,                                                                                                                                                                                                                                                     

te pet prigradskih općina: Had�ići, Ilijaš, Pale,

Tijekom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995.                                                                                                                                                                                                                                           

Sarajevo je bilo pod opsadom srpskih snaga.                                                                                                                                                                                                                                                           

Ranjeno je oko 50.000 ljudi, a oko 12.000 ih je poginulo.                                                                                                                                                                                                                                          

Ratna zbivanja izmijenila su sastav stanovništva u gradu pa u njemu danas �ivi više Bošnjaka (77%), a manje Srba (12%) nego prije rata.

To je bilo sluzbeno, a za mene Sarajevo je spoj povjesti i sadasnjosti. U trenutku sam se osjecao kao u nekom starom turskom naselju, a u drugom trenu,

izasavsi iz bascarsije vidis da si u sasvim normalnom i obicnom gradu kojega krase brojne reklame i neboderi.

A semafora ko u prici. A burek na kilu? Covjece, burek na kilu je izum stoljeca, i svaka Äćast onima sto ga umotaju.

Bio sam na jednom mjestu gdje me konobar usluzio u narodnoj nosnji, mogu vam reci da je to lijep osjecaj, lijepo je kad vidis da se njeguje nasa bastina.

A Mujo kuje, kuje i ne prestaje. Sa svih strana zveci i kucka, gdje god sam se okrenuo, ma nema sta nema:

opanaka, gerdana, priglavaka, dukata, majica sa otkacenim napisima, hrane na svakom cosku, pjesme, veselja i opustene atmosfere.

 

Ovog zadnjeg najvise sam se pozelio, vjerujte mi!!!
 

              ZENICA

Grb općine Zenica


Zenica je grad i opcina u Bosni i Hercegovini.

O gradu ukratko Zenica je grad od oko 130.000 stanovnika smješten u dolini rijeke Bosne koja u iznimno lijepom meandru tece kroz
samo središte grada. Mada je mnogi redovno poistovjecuju sa teškom industrijom, Zenica je i grad muzike, teatra, likovnog stvaralaštva
i drugih raznovrsnih umjetnicćkih djelatnosti. Kamerni simfonijski orkestar, Bosansko narodno pozorište, Omladinski hor,
 Likovna galerija samo su djelic sveukupnog pulsiranja grada koji nakon teških iskušenja rata i stradanja, tra�i nove forme
izra�avanja vlastitog identiteta.

Posjetilac redovno osjeca zelju svakog Zenicćanina i Zenicćanke da svjedoce svoj grad jezikom tolerancije i slobodoljublja.
Stoljetno nasljedje neusiljenog prozimanja razlicćitosti kultura i vjera Zenicu cćini obrascem medjukulturnog dijaloga i suzivota.
Ove su vrijednosti zbog nenametljivosti njenih stanovnika cćesto ostajale njen unutarnji i manje poznati kvalitet.
Ovo i zato što su gradjani Zenice toleranciju ucćinili modelom zivljenja, a ne ispraznim transparentom kojim se mase
u zelji za probitkom bilo koje vrste.

Zenica je grad koji na poÄćetku dvadesetprvog stoljeća nastoji odgovoriti teškim politiÄćkim i ekonomskim izazovima.
Središte je regije koja je na evropskom nivou proglašena za regiju budućnosti u pogledu stranih investicija i komparativnih
prednosti koje nudi. Strani partneri prepoznaju ovu vrstu otvorenosti, pa nije sluÄćajno što se najveća strana investicija
u BiH desila upravo u Zenici. Kompanija LNM svojim je kapitalnim ulaganjima otvorila put ostalim svjetskim
kompanijama da ula�u u profitabilne projekte na podruÄćju zeniÄćke općine. Gradska uprava spremna je ponuditi
više nego povoljne uslove da se ove investicije i ostvare.

Historija Urbani dio današnje Zenice formirao se kroz nekoliko specifiÄćnih faza koje hronološki zahvataju vrijeme neolitske zajednice,

ilirske gradine, rimskog municipija Bistua Nuova, najznaÄćajnijeg nalaza (II-IV vijek) u kojem dominira monumentalna ranokršÄ‡anska

dvostruka bazilika, pored koje u Evropi identifikovana je samo još jedna. Nedaleko od BilimišÄ‡a, pronaÄ‘eni su tragovi antiÄćkog naselja

u Putovićima i Tišini, gdje dominira villa rustica, terma, hram kao i niz drugih pratećih objekata.

Vrijeme politiÄćke samostalnosti srednjovjekovne Bosne direktno je vezano za Zenicu, prije svega GraÄ‘ešinom ploÄćom i aktom abjuracije,

Äćime je dopunjeno Kulinovo vrijeme ali i determiniše Äćinjenice politiÄćke moći. Blizina tvrdog grada Vranduka, sjedište bosanskih kraljeva,

Janjica i hize dida bosanskih bogomila, sa stećcima u Puhovcu i Pojskama, nekoliko pisara i graditelja pored ostalog su Äćinjenice i dokaz

posebnog znaÄćaja ovog kraja u srednjem vjeku. I imenom (Bistua Nuova, Bilino polje, Brod) te Zenica

od 20. marta 1436. godine ovaj grad je vezan za centralni dio dr�ave i rijeke Bosne.

U vrijeme vladavine Osmanlija (1463-1878) Äćinjenicom da se promjenom smjera glavnog trgovaÄćkog puta mjenja i

funkcija samog grada, te osim kratkog perioda kad je bila sjedište brodskog kadije (do 1557. godine) Zenica je kasaba,

opet osobenog lika sa nekoliko d�amija (Sultan Ahmedova, Osman-Celebijna, Sejmenska, Jalijska), medresom (1737. godine),

nekoliko mekteba, vrlo interesantnim nišanima, šadrvanima, hanovima, karavansarajima. U jednom opisu iz 1697. godine govori

se o Zenici u kojoj je delta sliva na Nilu, gdje uspjevaju dinje "a sam kraj je vrlo pitom". Prema pretpostavkama,

Zenica je imala 2.000 stanovnika, meÄ‘u kojima dominiraju Bošnjaci, da bi krajem XVIII vjeka u izvorima spominjani i Srbi i Hrvati,

a u XIX vijeku i Jevreji.

Poslije razaranja i egzodusa provalom vojske Eugena Savojskog 1697. godine nastupa vrijeme stabilizacije te se u administrativnom,

urbanom, poslovnom i topografskom izdvaja ZeniÄćka Äćaršija sa svim dominantnim i prepoznatljivim obilje�ila je je "epohu"

�ivota i rada u ovom podruÄćju i za sljedeći XX vijek. Naime, na samom poÄćetku, grade se kapitalni objekti šireg

društveno - ekonomskog znaÄćaja, koji će biti �ivot ali i sudbina Zenice. To su �eljezniÄćka pruga od Bosanskog Broda

do Zenice (1879. godine), Rudnik uglja (1880. godine), Fabrika papira (1885. godine), �eljezara (1892. godine),

Kazneni zavod (1886. godine), što će pored ostalog izazvati niz promjena i kvalitetnih i kvantitenih pomaka u razvoju grada.

Pocetkom XX vjeka , desio se urbani bum (za nekoliko puta se povećao broj stanovnika, po popisu iz 1910. god. tu �ivi 7.215 stanovnika),

evidentna je ubrzana urbanizacija (pravoslavna crkva sagraÄ‘ena je 1882. godine, dvije katoliÄćke crkve 1910. godine, sinagoga 1903. godine),

nekoliko prenocista, hotela, skola, vodovod, moderni putevi itd. Dvadeseti vijek u Zenici obilje�en je nizom zanimljivih, tipiÄćnih i

neobiÄćnih manifestacija, pojaÄćana industrijalizacija, posebno poslije 1938. godine izgradnjom Grube pruge, pauperizacije djela

stanovništva, njegova proleterizacija ali i mješavinu gradsko - evropskog i domaćeg bosanskog mentaliteta i navika. Razvija se

grad specifiÄćnih funkcija i namjena, posebno omeÄ‘en dvijema Äćinjenicama Kazneni zavod i �eljezara Zenica ali i dragocjenom potvrdom

�ivota ovih ljudi, Kameniti most koji vezuje kucu Koste Jefića i Osmanage Mehmedića i jevrejsku Havru punih devedeset godina.

U periodu 1941-1945. godine, vrijeme pripreme oru�anog ustanka i borbe evidentan je napor domaćeg stanovništva

(potpisivanjem Äćuvene Rezolucije zeniÄćkih muslimana maja 1942. godine) da saÄćuvaju koordinate poštovanja i uva�avanja, ali i

zaštite golog �ivota, kroz formiranje svog autentiÄćnog znaka, muslimanske milicije u Šerićima, Doglodima, Babinu ali i

kroz partizanske odrede sto je davalo i imalo određenu zahtjevnost i te�inu.

To je bila dimenzija zeniÄćkog oblika otpora, grad nije imao velikih razaranja, terora niti �rtava, sto je konstanta i Äćinjenica

prvorazrednog znaÄćaja i vrijednosti. Dimenzije antifašistiÄćke borbe su bile na�alost, odreÄ‘ivane njihovim ideološkim odreÄ‘enjem

što će u poslijeratnom vremenu devalvirati do neslućenih razmjera.

Zenica je središte jedne od dvanaest općina u ZeniÄćko-dobojske �upanije,                                                                                                                                                                                                                       

u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.                                                                                                                                                                                                                                                                   

  Površina općine je 500 km² a broj stanovnika iznosi oko 145.000.

Osim toga, nije da bas puno znam o Zenici, znam da je kao u New Yorku. Svojim ocima mozes vidjet kako panduri trce za lopovima

i kako na tvoje oci obijaju tvoje auto. Al zato muzikaaaaaaaaa, odes lijepo u Maredo i provedes se ko car,

pa naprimjer u restoran Party, to je nesto necuveno. Docek nove godine u Zenici proveo sam na trgu i svirali su neki reperi.

Rap nije moj stil, al zato dan kasnije ispucali smo se na narodnjacima. Folk je zakon.

I jos jedna stvar koje se morate cuvat u Zenici, to su auti ili soferi ,neznam sta da kazem, cuvajte se i jednih i drugih,

narocito ako su ovi drugi u ovim prvima, ginu ko muhe. Ludilo.

I ako niste previse osjetljivi preporucujem vam da odete na koridu kod Zenice.

Bio sam.

Teferic.

 

 

        SANSKI MOST

Grb općine Sanski Most

Sanski Most se nalazi na rijeci Sani u podruÄćju Bosanske Krajine, izmeÄ‘u Prijedora i KljuÄća.

Sanski Most administrativno pripada Unsko-sanskoj �upaniji Federacije Bosne i Hercegovine.

Po posljednjem slu�benom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Sanski Most imala je 60.307 stanovnika, rasporeÄ‘enih u 75 naselja.

Naseljena mjesta

Batkovci, Bjeline, Bojište, Bosanski Milanovac, Bošnjaci, Brdari, Budimlić Japra, ÄŒaplje, Demiševci, Donja Kozica, Donja Tramošnja,

Donji Dabar, Donji Kamengrad, Donji Lipnik, Duge Njive, D�evar, ÄźedovaÄća, Äźurići, Fajtovci, Garevica, Glavice, Gorice, Gornja Kozica,

Gornja Tramošnja, Gornji Dabar, Gornji Kamengrad, Gornji Lipnik, Grdanovci, Hadrovci, Halilovci, Hazići, Hrustovo, Husimovci, Ilid�a,

Jelašinovci, Kijevo, Kljevci, Koprivna, Kozin, Krkojevci, Kruhari, Lukavice, Lušci Palanka, Lu�ani, Majkić Japra Donja, Majkić Japra Gornja,

Marini, Miljevci, Modra, Mrkalji, Naprelje, OkreÄć, Oštra Luka, Otiš, Ovanjska, Podbrije�je, Podlug, Podovi, PodvidaÄća, Poljak, Praštali,

Sanski Most, Sasina, Skucani Vakuf, Slatina, Stara Rijeka, Stari Majdan, SuhaÄća, Šehovci, Škrljevita, Tomina, Trnova, Usorci, Vrhpolje i Zenkovići.

Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio općine Sanski Most ušao je u sastav Federacije BIH.

U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Batkovci, Budimlić Japra, Duge Njive, Garevica, Halilovci, Hazići, Marini,

Oštra Luka, Ovanjska i Usorci, te dijelovi naseljenih mjesta: Donja Kozica, Gornja Kozica, Gornja Tramošnja, Hadrovci, Koprivna,

Mrkalji, PodvidaÄća, Sasina, Slatina, Stara Rijeka, Škrljevita i Trnova. Od ovog podruÄćja formirana je općina Oštra Luka.

 

BIHAC

Grb općine Bihać

Bihać je grad i središte istoimene općine u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, te upravni centar Unsko-sanskog kantona. Površina općine je oko 900 km². Do 1995. godine površina općine iznosila je 689 km², da bi, po zaključenju Daytonskog sporazuma, dio prijeratne općine Drvar bio pripojen općini Bihać. Prema popisu iz 1991. godine, općina je brojala 70.732 stanovnika, a prema zvaničnim podacima, broj stanovnika 2003. godine iznosio je 60.707. Sam grad ima 39.195 stanovnika.

Zanimljivosti Bihaća su sakralni spomenici, Fethija děamija i bihaćki nišani. Děamija je vrijedna kulturna činjenica, jer je građena u gotičkom stilu i to je jedina evropska islamska bogomolja izgrađena u gotičkom arhitektonskom stilu. A nišani sami o sebi najbolje govore. Jedinstveni su po stilu i osebujnosti nadgrobni spomenici u svijetu.

U zaklonu roditeljskog doma skrivala se ljepota bošnjačkih djevojaka koje su se odgajale prema obrascima islamske kulture i vrlinama njihovih majki. Priprema za ěivot odvijala se u okviru nastavnog programa pripreme za dobre i vrijedne supruge i majke. Ljepota tkanja, veza, sevdalinke i njihovo osobno njegovanje resile su pravu Bišćanku. Unutrašnja ljepota bošnjačkog obiteljskog ěivota, jasno je vidljivo, bila je na zavidnoj razini kulture svakodnevnog ěivota. Sadrěaji svakodnevnice u bošnjačkom građanskom i aristokratskom okruěju nisu se razlikovali po vrijednosti od onog zapadnog civilizacijskog kruga. Razina je bila visoka i netipična za susjedne krajeve, ali zato puna ljepote duše Bošnjaka koji su ěivjeli taj ěivot. Koji su ga kreirali vlastitim sposobnostima dara za stvaralaštvo.

Početkom XX stoljeća gradski Bošnjaci razvijaju raznovrsne oblike javnog ěivota. Očigledno bošnjačka ěena ne zaostaje u svojoj emancipaciji za ostalim evropskim ěenama. Velikim dijelom je to zasluga i reformatorskih utjecaja reis-ul-eleme Mehmeda Děemaludina ef. Čauševića koji je porijeklom iz bihaćkog kraja.

Muški dio bihaćkih Bošnjaka gajio je raznovrsne oblike javnog i kulturnog ěivota kojima je glavni nositelj bilo Muslimansko društvo Gajret. Njegovala se i sevdalinka i komorna muzika, ilahije i kaside, jednako kao romanse i balade savremene tom dobu. Na scenu su postavljani komadi tek začete bosanske dramske knjiěevnosti, igrokazi bošnjačke povijesne tematike, ali i savremena građanska drama.


 

CAZIN


Cazin je grad i središte istoimene općine u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine na kriěanju puteva koji vode od Bihaća prema Velikoj Kladuši, susjednoj Hrvatskoj i dalje prema zapadnoj Evropi, zatim preko Rakovice prema Jadranskom moru i jugozapadno preko Bosanske Krupe prema Banjoj Luci, Tuzli i dalje prema istoku.

Teritorija općine Cazin zahvata 356 km² u kojoj prema posljednjim podacima (maj 2006.godine) ěivi 66.881 stanovnika, teritorijalno organiziranih u 23 mjesne zajednice. Gustoća naseljenosti iznosi oko 188 stanovnika na 1 km². Prema popisu iz 1991. godine općina Cazin imala je 63.409 stanovnika od čega 97.56% Bošnjaka, 1.21% Srba i 1,23% građana ostalih nacionalnosti, dok je relativna gustoća naseljenosti iznosila oko 180 stanovnika na 1 km².

Prevladava niskobrdoviti reljef između 200 i 400 metara nadmorske visine. Ukupne površine obradivog zemljišta iznose 21.331 hektara. Šume zauzimaju oko 25% teritorija, dok na vodotoke otpada 0,18% površine.

 

ORAHOVA

 

Jedno od najvećih naselja u Bosanskoj Gradišci je Orahova sa 4.500 stanovnika koji su 99% muslimani. Orahova je nastala 1860. godine, kada su muslimani iz Srbije protjerani bili zbog svoje vjere. Za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu 1990. godine su opet iz istoga razloga većina naseljenici izbjegli u inostranstvo ali nakon Daytona su se opet svi vratili u svoje naselje. Grad je većinom obnovljen!

 

 

                                                                                                                       



STARI MAJDAN

Stari Majdan je jedno prelijepo mjesto koga krase njegova brda i planine.Ima veoma bogatu istoriju i sama cinjanica da je postojao prije Sanskoga Mosta govori mnogo.Setati se majdanskim sokacima u sumrak od zabnjaka do gracanice od cemera do utrisa uz vesele i ponosne majdance je prelijep dozivljaj.
Sjediti na Rimskom Mostu piti vodu cemerliju i slusati ezan dok odzvanja majdanskom kotlinom je nesto posebno.
Nadmorska visina 1036 (ft)
rijecica gracanica i zeljeznica se u majdanu spajaju u majdanausu.
1991 g. imao je 1201 stanovnika.
Najveci dio stanovnistva je radio u rudniku zeljezne rude Ljubija.
TEKST NAPISAO:

Mujic Admir majdanac@spray.se



 
 
PRIJEDOR Grb općine Prijedor

Prijedor je grad i središte općine u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na obali rijeke Sane, te breěuljcima kojima se planina Kozara spušta u Prijedorsko polje. Područje općine zauzima 834 km2, a sam grad se nalazi na nadmorskoj visini od 135m.


Home page gratis da Beepworld
 
L'autore di questa pagina è responsabile per il contenuto in modo esclusivo!
Per contattarlo utilizza questo form!